S E J A R A G I D I.
Dalam bahasa papua tengah
HARI ULANG TAHUN GIDI TAHUN 2007
THEMA : HIDUPLAH MENURUT KEHEDAK TUHAN 1 PETRUS 4:2
SUP TEMA : MELALUI HUT GIDI KE 44. MARILAH KITA PERNGGUNAKAN WAKTU INI BAGI KEMULIAAN TUHAN.
(GIDI) nda’nagagerak mbininogo mbanak wone.
Sumber: http://gidiwilayahyamo.webs.com/gidiklasismulia.htm
1. Obelom wone O Iriyan paga nggwi wagalek kagak eeregwarak wone.
Tahun 1921 paga it aap Belada nen o Irian yaya yime wonogwe iigak ti ti eyom paga, Put nggelok-nggobok Yayawiyaya wonage nogo liippurak nduk, aap Politi endage Komisoris nen oreewi wagaren o Irian yime nggwi wagagerak.
Unggwi wogo nogogwaarik tu olo iluga paga wogo logonet, aakumi o time mendek inom lambunggo nogogwaarik, aakumi nogo nen it aap lambu inom lambunggwi nogo wi yinuk, pii wareegwaarak.pi waganako logonet, it aap Spenici awuri inomm, wogogwaarak nogo inobaga ineenggi mbaninakwi mbareegwa, it nen mbako logonet, yi aakumi kambegwaarak inogoma ilik, Aakumi nen aret pi’ninakwi a? mbareegwaarak. Mbakwi iigak, aakumi nogo nen inegen malik-malok eerogo piigwi, ineenggi piginok-paganok eerogo piigwi, eeregwaarak.
Ti eeregwaarak paga, it aap lambu nogo inagabiti aganake mbareegi, aap o time mendek endage Mbirangga Gumbo waregwaarak. Wako mbareegwa, anagale kiluk togon wungge mbareegi, aakumi o time mendek nogo Inggame kole mbaganit nogogwaarak.
2. O Asia Pasipik Nen, O Iyaya Wiyaya Paga Nggwiwogogwaarak Wone.
Bulan Januari Tahun 1955 paga, aap seding kenagan nggwiwogogwaarak inendage yi o.
1. aap Australia mendek endage ERED DAWSON
2. Aap Kananda mendek endage Yan Veldhuis.
3. Aap Slanda baru mendek endage Russel Bond, inom, it aap o senggi mendek ineebe 20 inom, wogogwaarak.
It o Senggi mendek nogo nen, nit ninom Ala apuri aruwin o, yinuk, it inom ogo nogogwaarik it aap lambu nogo inayum lakut mbuti inom, lalowit inom, mayu inom, wu inom, waganggo nogogwaarik, it inom, Bulan Januari Tahun 1955 paga o nggelok-nggobok o Yayawiyaya paga worawak nduk, it aap kama mendek inawuru endage Amphibi paga o Wamena Niyo Mbalim nage paga kwinari wambi wogogwaarak.
Wambi wogo nogogwaarik, it aap nogo Niyo Mbalim anggi paga o Wolo wororak nduk, niyo Wonda kuni nage menggim pagan en, o wolo inom, Iluga inom, unggwi wogogwaarak. Nggwi wogo nogogwaarik, o wolo nogome nogo yeregwaarak. Nogo yogo nogogwaarik, ko’lu nen o Ilugwa wogonogogwaarik time wonogwe me, aap walak mendek endage Weo aut inom lambunegwaarak. Lambunggo mbareegwa, at nen wom ambi wagarage mbaregi, it aap lambu nen, onggo Yembuti inom, lalowit inom wagareegwaarak.
Wogogo nogogwaarik nogogwa-nogogwa tu mburalut pagan nen Niyo ilu mbambunuk, anebaga wundananuk, o endage Klak kobak paga tati nogo yeregwaarak.
Nogo yinuk, wambi nogogwa-nogogwa put Ndoti ari nanuk, NiyoAnogum nggwok yenggenak inanegen koorak nduk Eyo Tin paga yha’na wurogo nippunuk, pikkogo nogogwaarik, Niyo nogo kogogwaarak. O tati ari wogogwaarak nogo ti, tut pebruari tanggal 18 tahun 1955 paga aret ari woogogwaarak.
It aakumi inanebeenu nggem mendek kumi inamiya eekwi iinok, andiken wungga’lek ome wonogwe iigak, wam warogo inogogwi wagagwi iinok andiken wunggo menggarak me, ne ti eyom paga, aap ambi endage Wologanggen nogo, Kugwi eeriyak nduk, wam nggwiya warit inggame time warit nege nagagerak. Ne ti eyom paga aap nogo akwe endage Abundat Pagawak mendek nogo Kugwi eekorak nduk, nggwiya warit nige me, it Misionaris nugwi nogo enegen iyareegerak.
Ige nagagerik inikkime nen mbake logonet, it yi aakumi aret ilik, Inogoma a? mbake nagagirik, iya yinuk, agabiti mbareegerak kwe, it inone yogwe aruk konangge nagagirik, kani wuri nagak kun gge nagagerik, inowagam panggo yi nanuk, one paga Nekawe Nore wa? Yoragagerak kwe, it tuwan inom wogogwaarak nogo lani wone ineenggolek me inaruk konenulik.
Inaruk konengga’lek logonet, it nogo nen, ineenu agak eeko menggarak eeko logonet, ineenggi paga it aap nogo inanugum paga tebenggologogwaarak. Tebenggologo mbareegwa, aap o tome unde nogo nen, mbi abu nen eekwi yelok iige naqgaqgirik, mbi wogorage, nggwiya mbanak wagarage, eeke mbaregi, it misionaris inom, it misionaris inom wogogwaarak nogo nen, wu nogo waganogo aap nogo wagafreegwaarak. Ne ti eyom paga aakumi o yime mendek nen wu ti onggo nggwok aret mbako nogogwaarak.
Onggo wu ti wogogo mbareegwa, wagangge nagagirik ale’nggen mbakak inogogwi n- ogo anggo warogo lari nagagerak. Iyok it nogo wonogwome wage nagagirik, Mbuti inom, Lalowit inom, kola wagagerak. Ti eeregwaarak nogo ti, it aakumi inanebenu alik mendek konenggo nogogwaarik, it aap pagawak lumbutago arumbuk wandimbo it nogo inowagam nogo nogogwaarik, mbi wagarogo mbareegwa it nen, inagabiti lek aret nunggugwaarak.
Nonggo mbareegwa, it nen kumi wappigo nogogwaarik, ineenggi niyo kori nogogwaarak. It aakumi lani nogo nen mbako logonet, it aap lambu inom wogogwaarak nogo aakumi inogoma aret mbareegwaarak.
Ti’nuk logonuk lek aret wuru niyo paga wangga nogo, oliya wuriyak yimendek-ndimendek inom, inambi inom, niyo nogo paga wuppiya wagagerak. Wuppiya wage mbaregi, tatu Tahun eeke kagak, o time wonogogwaarak.
Time wonogo logonet, aap lambu nogo nen, eerubok mendek andi obeelom aganako nogogwaarak. Aganako nogogwaarik, aakumi Kelela mendek ambik lombok ago wagaren eyonggen wagarawak nduk ambik kuwak ari wogo nogogwaarak.
Ndi, aap ambi Iluga mendek apuluk me, awin kunik andi ambik lombok eeregerak wonage me, aakumi nen wonok wogo mbareegwa, aap lambu nogo nen obat wagareegwarak. Andi nogo abu aret lek agagerak. Ndi, it eeregwaarak ndak-ndak aap ambi agabolo paga awin Maluget kunik me, obeelom eeregwaarak.
Eeginakwi iigak, Tahun ambiret paga o Niyo yenggenak me time wonogogwaarik, it aap lambu nogo, iniyok paga aret o Mbokondini nggwi wogo nogogwaarik, o time aakumi ambik lombok wongwe iyaaregwaarak. Iigo nogogwaarik wonogwe me, it aap lambu nogo inambi wuru paga wurira wogogwaarak.
Wurira wogwe nogo, aakumi inegen nogo nogogwaarik, kugwilengga wonok wage yi o, yinuk, inaruko’nok mbe agan nogo nogogwaarik, wuru ninanegen kogorak me, logonuk lek aret nineebe wom warogo inogogwi anggo wagareegwaarak. Ndi, aap o time mendek ambi endage Le mendek Payokwa nogo aap lambu inom wogogwaarak nogo niyo yenggenak nggwok Anugum nggwok yenggenak paga wonogwe iyaaregerak me, o mbokondini wogwe nogo paga aap lambu nogo, ninawi Niyo yenggenak ambi paga logowak nduk, wola yurak yoragagerak.
Yorage mbareegi, tuwan Power nen ari logonet, nit niyo yenggenak arumbaga logorak lek me, togop eeriyak mage o, yorage mbaregi, mbo piyareegwaarak. Ti’nuk Power nen o at logorak ambi wogoruwak nduk ambi nggi yoreegerak. O ti eyom paga put lonik me eyo ngga kup mbanak wonagagerak. It aap lambu o niyo Yenggenak aa’nggi pagan en, o Mbokondini nggwi wogogwaarak nogo ti, Jamm 12 paga aret nggwi wogogwaarak.
Wonogwe iigak, o kiyoma aret ari nage kagak, aakumi Lani mendek inawuri lombok eerak aap lambu nogo inawuri inawuri inom wonogome inom lambuni wogo nogogwaarik, wam inom, En inom, Lawi inim, Kom inom, wonok wogo nogogwaarik, wogorogogwaarak.
Wogorinok iname nogwe iigak ko’lu nen, aap o time mendek alik inebe ambire inendage Ninggi mbaminggen kunduk, aap Tubaga kunduk, inawuri inom nen, wam waganggwi Lawi En waganggwi, e’nuk wonok wogo nogogwaarik, Ye Mbuti inom, Lalowit inom, kunggologo nogogwaarik iname nogogwaarak.
Ti eekwi wonogome, it inogobamuni ambire inendage Warabu Jikwa, ambi, Pinggirik Wanungga ambirak nen, aap lambu nen it aakumi nogo, yorogo logonet, it aap lambu nen, inamendek wogorogo mbareegwa nunggugwaarak nogo, onggo puwak nduk yorogogwaarak. Yorage nagagirik, it inawi andiken tayorogon logowak nduk, inom yoragagerak.Ti yoragagerak nogo ti, inambi nunggugwaarak paga inobari ndi wukwi, kugwilengga iyak wurogo pugwi, eerukwak me mba’nuk yorogogwaarak.
Ti’nuk ne ambi paga, Tuwan Power nen, o Mbokondini paga nggwen eeriyak nduk, nggwen kwaaregerak. Kwake nagagerik, abu aret kwaarogo punuk, o arumbaga taati wagaruwak nduk nggi yoragagerak. Yorage nagagirik, o mbokondini paga wuru nggwen eeriyak aakumi piyareegerak.
Pige mbareegi, o time mendek nen lapanggan aret inom eeregwaarak. Inom nggwirit-nggwarit eekwi iigak, tut ambire penenak paga aret, Wuru Lapanggan nogo wubunogo peregwaarak. Abu aret wubunogo pogo mbaregwa, wuru iyalok lombok aakumi ineenggolek mendek kwi’nari wambi wage mbareegi, ogole nen, aakumi mbaganit, inggame nggwit nogogwaarak.
Mbaganit nogo logonet, aakumi ambitak yigebu wambit nogo nogogwaarik, iniyok kalo-kalo nagagerak. iniyok kalo-kalo nage mbaregi iniyokman iname wogo nogogwaarik, iniyok kalo-kalo nagagerak lek eerinabuwak nduk, inogogwi aanggo warogo wogoreegwaarak. Tuwan Power nogo, o mbokondini time wonage logonet, o aa’nduk wuregeerak nogo langgok ari logonet, aap o time mendek endage Pinggirik alebenegerak me, awin nggwok age mbareegi, wuru paga wonok o Jayapura nogogwaarak.
Nogo nogogwaarik, andi obeelom aganako menggam o Dokndua mamberegwaarak me, Ala nen tu konogo peregerak paga, aap Pinggirik nogo obeelom age mbaregi, iyokan o Mbokondini pi wogogwaarak. Pi wogo mbareegwa, aap nogo wone pilit ari logonet, o Yayapura ti endage Holndia wonage nogome, aakumi ninombomini kambit nogogwaarak nogo inogoma kuwak eerak wonogwe iigirak o, yinuk, mbininogo aakumi apit yorage, ndi, aap inegin warak tu paga mbe agan nogwe iyareegerak nogo mbininogo yorage, eeregerak.
Ti abu aret eeppunuk, Tuwan Power nogo, o mbokondini time puk age mbareegi, Aakumi o time mendek inawi at wonage me eraninu time aret inawi wuko’net nogogwaarak. Inawi nogo wukonet nogwe iigak, aakumi nen wim nambukwi, inogoogwi eekwi, eeko nogogwaarak.
3. Larson awuri inom, Ala wone obeelom wone wonok, O mbokondini Kelela nggwi nogogwaarak wone.
Ne ti eeyom paga, aap Pedeta Larson inom, aap Jambu inom, Mbuti kabuwa inom, Ala wone wonok o mbokondini inom, Kelela inom nogogwaarak.
It wone wonok nogogwaarak alom nogo ti,mbugut inom -nggween iom, ti at alanen mban wakagagerak o yinuk wone ti mendek aret yorinet nogogwarak.
Obelom wone ti, o Ilaga nen wonok o Tiyom nggwogwe, o Maki nggwogwe, eerit nugwi mbaregwa , aap Mbuti kabua obanime aap Wurabinawok inom, Wuruk kogoya inom, it nogo inom ogo nogogwaarik, Ala wone nogo wonok o Tameriya, Tagime u nggunuk, Ala wone yorogo mbareegwa, it apit lambuna’nuk, inabugo laago nggwok lareegwaarak.
Lako mbareegwa, o yagatlelo Awimo pagan en,kwe ambi endage Alibogwe Tabuni nen mi’ndak wonage logonet, wone obeelom ti iniki wakkagak eeregerak kwe, kobak eerogo pege nagagerik, kwebi nen, e. “obeelom wone yi aret kagi” mbake nagagerik, yelok kagagerak. Yelok kage nagagirik, maluk eeke nagagerak nogo it inenggaanom paga paganogo mbo peregerak. Mbo pege mbareegi, it Ala wone wonok nogogwaarak nogo nen, at ake Tamban eeregegwaarak.
Ti eeko mbareegwa, it aap Yelonggolo mendek inom, o Pirarogo mendek inom, nen Yugum paga lago lareegwaarak. Lako nogogwaarik, ne ti eyom paga, aap Tiginit Wanimbo kunduk, Larenep wanimbo kunduk nen, nit ninom Ala wone waawok o, yogo n ogogwaarik, inom ogwe, ndi it o Mbokondini mendek aap Ndowan Wanimbo kunduk, Ndagi Pagawak kunduk, Nggobok Karoba kunduk, inom, nabenogwe, eeregwaarak.
It aap ti, Yetut abet mbaka’lek me, wam amburu inagabelo paga kak-wak eerak, ineeruwak laanak inabetagi yirik wonogwe logonet kwe, nit Ala wone waawi o, yeregwaarak ti iyaa lombok aret o.
4. O mbokondini paga, kugwiwak inom, yimaluk-ndimaluk inom, kani kuneegwaarak wone.
Tahun 1955-1960 paga o Tiyom inom, Piramit inom, Kugwiwak kani kunggo nogogwaarik, o Kelela inom, o Mbokondini inom, Kugwiwak kani kuni nogogwaarak. Kugwiwak kani kunggwi Ne ti eyom paga, it ambire Larton kunduk, Nggibi kunduk nen, it aakumi kugwiwak kani kunggwi nogo yorogo logonet, kanagugwiwak kani kunggwi tin en kit obeelom eekinake nagagerak lek kagak eeko nogogutak me, yogondak abu mbo punuk, kiniki inom, kineebe inom, abok aret Yetut waga’nuk, abet mba’nip o. yinuk, it aap ambire nogo nen inikime mambigo mbareegwa, it aakumi o Mbokondini mendek nogo it inowagam wogo mbareegwa, Ala wone yorogogwaarak.
Aap Ala wone wonok wogogwaarak awi Ilaga mendek endage Wani’mbo nogo it inenggela’me mi’nage nagagerik, eenggi tiyarogon nippige nagagerik, Tamban eeke logonet, inoone apit yaga’lek puk wonogwe iigak, oone nggwok paga ari logonet, kit Mbokondini mendek yi wae, an noreewi ninom wagarak yi ninom wone ambi yokkiraawi o. an Wani’mbo nen noreewi nowe-nawot o. nit nonggop eerogo Nabelan-kabelan wawi o, ari nagagirik, kugwiwak apit aret kuwak eerogo pege nagagirik kani kuneegwaarak.
5. O Kelila paga aap anduk Niyome wuppiyareegwaarak inendage yi o.
O Kelila paga aap anduk Niyome wuppiyareegwaarak nogo ti, Mbula Juli tanggal 29 tahun 1962 paga aret, at Pdt. Power nen Niyome wuppiyareegerak me, inendage yi o.
1) Yawon Yikwa.
2) Kimarek Karoba.
3) Ore Lawingga Yikwa
4) Yabingga Yikwa
5) Unggwa Kogoya
6) Larenep Wanimbo
7) Wuluwaek Yikwa
8) Nu’nuk Pagawak
Ineebe 8 kuli ti aret Niyome wuppiyareegwaarak. Ti’nuk, Bulan Teptember tgl 16 tahun 1962 paga aap Lambu Heyblom kunduk, Horne kunduk nen, aakumi o Mbokondini paga ineebe 25 kuli Niyome wuppiyareegwaarak.
6. O iyalok lombok Iriyan paga Sekola Alikitab eeregwaarak wone.
Yi Nggereja-ndi Nggereja ambik aret age mbareegi, nit ninawarak Lani mendek nen, Ala wone yoranet nogo logorak uge lombok age mbareegi, aap ineebe kenagan leenogo piigo nogogurik, o Mulia paga Sekola Alkitab eeri woraawak nduk, tahun 1964 paga leenogo nappiya wogogurak inendage yi o.
1. Mandin Ma.
2. Mben Pagawak
3. Malok Uaga
4. Yom Weya
5. Tero Pagawak
6. Mbambi Wunungga
It inebe 6 ti aret nappiya wogogurak Sekola abu eeppunuk iname wogo nogogwaarik, iname lombok Sekola awi wuppunuk, mamunit nogo nogogwaarak.
7. Gereja endage ne kenagan paga endage tonegurak wone.
1. Nit o Irian paga mban Ala wone waganggwi nigak, Gereja endage
Gereja Injili di Irian Barat ( GIIB )
2. Gereja Injili Irian Yaya ( GIIJ )
3. Gereja Injili di Indonesia ( GIDI ) tonggologogurak wonowe yi aret o.
Kweebi nen Gereja endage alik tonage logogin.
8. CIMA INOM, APEM INOM, UFM INOM, ERBEMU INOM, ABMS INOM, o yime nggwi wogogwaarak taun mbana yi o.
1.Tahun 1954 paga, o Hetigima Lapanggan eeregewaarak. It cima nen.
2. Tahun 1954 paga, o Lake Arhbo Lapanggan eeregewaarak.
3. Tahun 1956 paga, it Kaman nen.o Ilaga Lapanggan eeregewaarak.
4. Tahun 1956 paga, o Mbokondini Lapanggan eeregewaarak.
5. Tahun 1956 paga, o Tiom paga Lapanggan eeregewaarak.
6. Tahun 1956 paga, o Piramit paga Lapanggan eeregewaarak.
7. Tahun 1957 paga, o Tulem inom, o wolo inom, o Karubaga inom, o Magi inom, Lapanggan eeregewaarak.
8. Tahun 1958 paga, o Pugima inom, o Mulia inom, Lapanggan eeregewaarak.
9. Tahun1959 paga, o Tinak inom, o Kelila inom, Lapanggan eeregewaarak.
10. Tahun 1960 paga, o Si’ma inom, o Ilu inom, o Kanggime inom, Lapanggan eeregewaarak.
11. Tahun 1961 paga, o Mamit paga Lapanggan eeregewaarak.
9. It ninogobaamuni aap Lambu o Mulia nggwi wogo nogogwaarik, eekwi iigak Tahun eeregwaarak mbanak yi o.
1) Tahun 1956 paga, Tuwan o Mbokondini nggwi wogogwaarak.
2) Tahun 1958 Bulan Agutut tgl 15-20 paga, o Mulia nggwi wogogwaarak.
3) Tahun 1959 paga, aakumi Mulia mendek we mbuluk mban Ala wone waganegwaarak. Ndi, Tahun 1960 paga perak, aakumi ambik Ala wone waganeegwaarak.
4) Tahun 1960 paga ti, o Ilu Lapanggan eeregewaarak.
5) Tahun 1961 Bulan Pebruari paga ti, o Mulia Kugwiwak kani iyalok lombok kuneegwaarak.
6) Tahun 1961 ti paga mban, aakumi Ala wone mamunggak yurak nduk, ongget awi iyalok wureegwaarak.
7) Tahun 1961-1962 paga, aakumi iyalok Liru Mbuku mamunggwi warineegwaarak.
8) Tahun 1963 paga ti, aakumi iyalok Niyome wuppiyareegwaarak.
9) Tahun 1963-79 paga, Ala wone Lani wone paga mbanegwaarak.
10) Tahun 1964 paga ti, Sekolah Alkitab Awi wureegwaarak. aap ineebe 12 nen Sekola awi wukwi, wone mamunggwi, eeregwaarak.
11) Tahun 1970 paga ti, o Mulia nen, Ala wone wonok, aakumi Ala wone inenggo’lek wonogome yora nogogwaarak.
12) Tahun 1981 paga ti, Ala wone mban waganeegurak.